Jedan nedavni eksperiment sa uvođenjem trčanja kao redovne aktivnosti u školski program pokazao je da je ono ne samo poboljšalo kondiciju, već i uspeh u školi! Continue reading
Nije svejedno šta se sa čim jede
Jedan od najvećih uzročnika skoro svih bolesti savremenog doba se krije u nekvalitetnom varenju! Jedan od načina postizanja kvalitetnog varenja jeste poštovanje pravila o razmacima između obroka, u zavisnosti od vrste hrane koja se konzumira. A da bi se izbegli probavni ”konflikti”, neophodno je da se vodi računa i o pravilnom kombinovanju namirnica u okviru jednog obroka. Continue reading
Melatonin
Posebno važan odmor jeste noću, od 22h, ili čak i ranije. Između 22h i 3h u pinealnoj žlezdi, koja se nalazi u mozgu, luči se vrlo važan hormon melatonin. Continue reading
O defektologiji
Defektologija predstavlja sistem nauka i danas je zatičemo u vidu oligofrenologije, surdologije, tiflologije, logopedije, etopedije i sociopedije, kada se stručnjaci usmeravaju ka delovima ličnosti ili delovima tela. Continue reading
O Down-ovom sindromu
Daunov sindrom (Langdon Down-ov sindrom ili mongolizam)
Predstavlja kongenitalni (urođeni) poremećaj sa karakterističnim izrazom lica i često se po izgledu lica može postaviti dijagnoza još kod novorođenčadi. Zbog fizičke sličnosti sa Mongolima naziva se i mongolizam. Langdon Down 1866. detaljno opisuje ovaj sindrom i po njemu dobija ime.
Patogeneza (nastanak i način razvoja) Down-ovog sindroma
Ova deca imaju 47 hromozoma umesto 46 koliko ima ostala populacija. Umesto 2 hromozoma koja čine 21. par, ova deca u svojim ćelijama imaju 3 hromozoma (od kojih 2 čine 21. par a jedan je “višak”), pa se zato Daunov sindrom naziva još i Trizomija 21. Continue reading
Klinička slika Down-ovog sindroma
Klinička slika Down-ovog sindroma
Mongoloidi su nižeg rasta, a disproporcije variraju u zavisnosti od starosne dobi. Tokom života ova njihova osobina sve više dolazi do izražaja. Sazrevanje skeleta kasni sve do osme godine, a onda koštana zrelost postaje normalna. Dužina trupa mongoloida je slična zdravoj populaciji, a mali rast je isključivo rezultat kraćih donjih ekstremiteta. Continue reading
Mortalitet osoba sa Down-ovim sindromom
Mortalitet
U studijama iz 1963. godine Collman i Stoller kažu da se kod rođenja očekuje dužina života od 16 godina, ako preživi prvu godinu tada se očekuje da će mongoloid da živi 22 godine u proseku. Očekivana dužina života raste maksimalno kod onih slučajeva koji su doživeli devetu godinu života i kod njih se očekuje da će živeti 26 godina. Continue reading
Terapija osoba sa Down-ovim sindromom
Terapija
Veliki broj autora je utvrdio da kod mongoloida postoji niska koncentracija metabolita triptofana u krvi. Ova aminokiselina se hidrolizira u jetri, bubrezima i intestinumu u 5-hidroksitriptofan.Ovaj metabolit se zatim dekarboksilira u serotonin ili 5-hidroksitriptamin. Smanjenje serotonina je kod mongoloida od posebnog interesa jer postoje brojni sindromi uključujući i neke sindrome mentalne retardacije kod kojih je poremećen metabolizam serotonina. Ovde spadaju fenilketonurija, histidinemija, infantilni hipotiroizam, kao i primarni dečiji autizam. Continue reading
Psihomotorna reedukacija
Jedan od mnogobrojnih tretmana koje sprovode defektolozi jeste Psihomotorna reedukacija. To je skup vežbi koje podstiču razvoj i služe kao opsti pristup tretmanu različitih poremećaja koji se javljaju kod dece. Razni pokreti stilizovani u vežbe i igre predstavljaju zapravo reedukaciju psihomotorike. ( T.Govedarica, 1989. )
Otkriće da neko dete trpi ili da se ne uklapa u očekivane oblike psihosocijalnog razvoja, ukazuje nam samo na zid pred kojim je razvoj zastao. ( S.Bojanin 1997. )
Posao defektologa-oligofrenologa jeste da dijagnostikuje i sprovede odgovarajući tretman i na taj način pomogne detetu da ublaži ili prevaziđe odgovarajući razvojni problem. Stimuliše razvoj deteta i utiče na postojeće potencijale tako da se jačaju pojedine sposobnosti deteta, a odgovarajućim pristupom i tretmanom ublažuju ili prevazilaze postojeće prepreke.