Premostite generacijski jaz

Premostite generacijski jaz - Premostite generacijski jazJaz među generacijama javlja se kad deca stasaju u tinejdžere. Neminovan je, a na roditeljima je da prihvate promene kod deteta. Olakšaće i sebi i njima, savetuje Svetlana Virijević Mudrić, psihoterapeut. 

Dok su mali, roditelji su njihov ideal, od koga uče, koga oponašaju, poštuju i čija reč i mišljenje im najviše znače. Kada uđu u period adolescencije, odnosi prema roditeljima se menjaju jer se menjaju i oni sami.
– Tada strah da ne ostane dete tinejdžera gura napred, a strah od zrelosti gura ga nazad. U toku ovog talasanja i prilagođavanja vršnjaci adolescentu postaju sve važniji. Među vršnjacima vladaju velika bliskost i slaganje, budući da većina njih veoma slično razmišlja, dok porodica postaje mesto gde se dete buni – objašnjava Svetlana Virijević Mudrić, dečji psihoterapeut, i navodi da razlaz u stavovima koji se tada napravi u porodici zapravo predstavlja ono što obično nazivamo generacijskim jazom.

PRIHVATITE DA SE MENJAJU
Taj jaz, prema njenim rečima, unutrašnjeg je, emocionalnog porekla i samo je naizgled u vezi s kulturološkim i socijalnim promenama.
– Kakvi god da su uslovi, isto bi se događalo. Štaviše, zna se da i kada roditelji misle da će se svom detetu približiti ako su mu sličniji i tako se ponašaju, to može da izazove još veće probleme – kaže ona.
U tom periodu roditelji svoju decu mogu mnogo bolje da upoznaju ako obrate pažnju na to kako se ponašaju van porodice, kakvo društvo biraju i kakve odnose grade nego kako se ponašaju prema samim roditeljima. A to ponašanje zna da iritira roditelje jer tinejdžer je po prirodi perioda u kome se nalazi bundžija, i to najviše baš prema roditeljima. Na njih se ljuti češće nego ranije, zna i da se brecne, podigne glas, čak i da se stidi svojih roditelja.
– Sve je to normalno, naravno ako ne pređe granice podnošljivog. Savet roditeljima je da prihvate i tolerišu promene koje su se desile kod njihovog deteta. Naravno da im ljutnja ili povišen ton rođenog deteta ne prijaju, ali u „ludim godinama“ to prosto mora tako – kaže naša sagovornica.

NORMALNO JE DA SE BUNE
Ako to što se dete drugačije ponaša prihvatite kao neminovnost, pomoći ćete i sebi i detetu i sprečićete mnoge neprijatne situacije. Valja znati da adolescenti traže sebe na dva načina, kroz preterani konformizam i nepromišljene pobune. Opasnost im preti od oba načina. U jednom slučaju može da im se desi da se stope sa sredinom i izgube svoj identitet, a u drugom da se izoluju. Potrebno im je i jedno i drugo iskustvo, da mogu da se poistovete i prihvate neke vrednosti, ali i da sačuvaju svoju individualnost.
– U tome su mu potrebni roditelji koji su u stanju da tolerišu i ohrabruju promene unutar porodice. Ako nema saradnje s roditeljima niti njihovog razumevanja za promene kroz koje dete prolazi, ovaj važan i osetljiv period razvoja može da iznedri brojne loše posledice. Najčešće su to depresija, problemi u učenju, koji idu dotle da tinejdžer odbija da ide u školu, poremećaji u ishrani, a neka deca počinju nasilno da se ponašaju – kaže Svetlana Virijević Mudrić.
 

Smiriće se do punoletstva

• Deca se smiruju, pa i konfilkti s roditeljima jenjavaju između njihove 18. i 21. godine života.
• Traganje za sopstvenim identitetom individualno je kod
svakog tinejdžera. Kod nekih ovaj proces traje oko pet godina, a kod nekih drugih zna i da se oduži i potraje skoro celu deceniju.
• Rana adolescencija je period između 12. i 15. godine života,
srednja između 15. i 21, a kasna između 21. i 25. godine.
• Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da na svakih 10 godina deca ulaze
u pubertet tri meseca ranije.
• Osim toga, produbljuje se i tzv. jaz zrelosti između dečaka i devojčica jer devojčice u pubertet ulaze ranije i ranije iz njega izlaze.
 

Setite se svojih bubica
Neki roditelji su i inače skloni da deci previše nameću svoje stavove, da ih kontrolišu u svakoj prilici i da se postavljaju tako da oni uvek najbolje znaju šta je detetu činiti. Često se pozivaju na svoje vreme u kome je bilo „ovako i onako“, a „ovo i ono“ nije se smelo. To se, ističe naša sagovornica, često pokazuje kao kontraproduktivno, a naročito kada je reč o deci tinejdžerima. U odnosu s tinejdžerima korisnije će im biti ako se jednostavno prisete da su i oni jednom prošli kroz taj osetljivi period i da su se isto tako i oni durili na svoje roditelje.

Izvor: Blic Žena