Masaža i pasivni pokreti

Masaža izvodi individualno, na strunjači ili nekom drugom prikladnom ležaju, soba je sa smirenim uobičajenim svetlom, sa šumovima koji su inače prisutni u prostorijama a dolaze sa ulice ili susednih prostorija.

Dete skine odeću do mere do koje želi a ne ćini ga anksioznim. Masaža se vrši na klasičan način koji se inače primenjuje u masaži mišića.Počinje se od razvoja cerviko-torakalnog dela kičmenog stuba i ramenog pojasa pa se proteže mišićnim grupama duž kičmenog stuba prema gore i prema dole, kao i u levu i desnu stranu, duž gornjeg ruba trapezoidnog mišića do deltoidnih mišića oba ramena. Prati se kranio-kaudalni i medio-lateralni tok sazrevanja tonusa i motorne aktivnosti.

Ponekad masaža počinje samo lakim dodirima ruke u predelu vrata iznad okovratnika i u predelima ekstremiteta koji ostaju izvan odeće. Kako se strepnja ili manifestni strah pacijenta smiruju, tako masaža dobija sve potpuniji stepen izvršenja.

Tokom celog čina masiranja neophodno je da se govori šta se radi, imenuju se delovi tela koji se dotiču, prepoznaje se osećanje ili osećaj te se i on imenuje…Kada su upitne rečenice ne insistira se na odgovoru, sugeriše se opuštenost i osećanje prijatnosti.

Pasivi pokreti se vrše prvo na način balansiranja iz zglobova, ramena i kukova. Ekstremiteti su opušteni, balansiranje se vrši desno-levo. Posle toga ekstremiteti se polako dižu i spuštaju, pokreću se u velikim zglobovima, posle u onima koji su postavljeni više periferno. Za gornje ekstremitete redosled je sledeći: rameni zglob, zglob lakta, zglob šake, zglobovi prstiju. Za donje ekstremitete: zglob kuka, zglob kolena, zglob stopala. Ekstremiteti se savijaju, ispravljaju, lako klate u tim predelima, pri čemu se opisuju aktivnosti koje se izvode i pokušava da se uspostavi ili vodi verbalni dijalog sa pacijentom.

Zadatak vežbi je da obnovi sve one puteve dubokog senzibiliteta koji su učestvovali u oblikovanju prve šeme doživljaja sebe kao telesne celovitosti i koji su u mišićnim aktivnostima otkrivali prva zadovoljenja mimo onih primarnih, vegetativnih zadovoljenja koje sobom donosi hranjenje, ekskrecija i udobnost smeštaja tela deteta. Obnavlja se onaj prvi kontakt izmedju majke i deteta.

 Masaža se primenjuje u sledećem nizu kliničkih slika: katatona stanja, anksiozna stanja, primarni dečiji autizam, u tretmanu generalizovanog tika.

Kontraindikaciju predstavljaju pacijenti koji ne prihvataju dodir rukom.